Vodič za kultivaciju aronije

Aronija je nisko zahtjevan grm. Prilagođava se vrlo dobro praktički svim okolišnim uvjetima i uvjetima tla. Može biti kultivirana praktički svigdje osim u planinama.

Jačina grma aronije i njegova sposobnost da se prilagodi prevladavajućim uvjetima je potvrđena prisutnošću plantaža tih biljaka u zapadnom Sibiru, u zoni stepskih šuma sa akutnom kontinentalnom klimom.

Aronija je vrlo otporna na bolesti i nametnike u usporedbi sa ostalim biljkama voća. Svoju otpornost duguje velikom broju polifenola koji ju efektivno štite protiv bakterija i gljivica. Također, većina insekata je oprezna u hranjenju aronijom zbog velikog količina flavonoida.

Zahtjevi tla i klime

Aronija se može uzgajati na skoro svim tipovima tla. Kao većina biljaka voća najbolje raste na plodnim tlima bogatima humusom, ali također može biti uzgajana in a lošijim tlima.

Predobro tlo (I-II razred) u nekim slučajevima može čak biti problem, jer u tako dobrim uvjetima aronija raste bujno, što može izazvati prevelik rast grmova onemogućavajući mehaničku berbu voća. Iz tog razloga aronija se obično sadi na tlim klasa III-V, nekad čak i VI.

Aronija također nema neke određene klimatske zahtjeve. Optimalni uvjeti za uzgoj aronije su u umjerenoj zoni, no zbog svoje otpornosti na mraz i visoke temperature može se uzgajati na većini mjesta na Zemlji.

Potreba za vodom ne razlikuje se od potreba ostalih voćnih biljaka – pad kiše od 500-600 mm godišnje je potpuno dovoljan za pravilan razvoj. Nestašica vode koja utjeće na prihode može se pojaviti tijekom sušnih srpnja i kolovoza, tijekom dinamičnog rasta voća.

Dizajn plantaže

Kod dizajniranja plantaže, trebalo bi ju prilagoditi mogućnosti mehaničke berbe – čak i ako još nemamo kombajn. Optimalna udaljenost između redova je 4-4.5 metra. Na slabijim tlima, ako je potrebno (vrlo usko zemljište) udaljenost se može smanjiti do 3.7 metara. Manja udaljenost će spriječiti mogućnost ulaska strojeva na polje jednom kad grmlje dosegne pune dimenzije. Za tla razine III i IV, minimalna udaljenost od 4 metra mora se održati.

Sadnice u redovima trebale bi biti posađene na svakih 60 centimetara. Samo gusto sađenje osigurava pravilnu mehaničku berbu. Zahvaljujući tom razmaku, grmlje će brzo formirati liniju dozvoljavajući kombajnu da radi ujednačeno. Kad su sadnice posađene prerijetko, kombajn “trza”, slamajući grane i ostavljajući veliku količinu voća na grmu. Plantaže sa gušćim sađenjem u prvim godinama također daju proporcionalno više prihode, što u kratkom period kompenzira trošak kupnje više sadnica.

Ako je moguće, redovi bi trebali biti povučeni preko najčešćih vjetrova. Taj tip lokacije smanjit će isušujući efekt vjetra u ljeto i akumulirati više snijega između redova u zimi, osiguravajući količinu vode za proljetni period.

Na krajevima plantaže treba ostaviti kvadrat 8 metara dug bez ičega. To će dozvoliti manevriranje kombajnom tijekom skretanja.

Na rubovima plantaže treba održati udaljenost od 2.5 metra. Cilj je dopustiti kombajnu i kosilici da prođu.

Kod dizajniranja plantaže s dugim redovima također je potrebno sjetiti se ostaviti proctor svakih 400-500 metara za poprečne ceste koje će omogućiti promjenu sanduka na kombajnu i lakši pristup strojevima u slučaju kvara.

U slučaju polja sa strmim padinama (planinarska i podnožna područja) grmovi bi trebali biti posađeni uz nagib. Kombajni imaju visoko središte gravitacije što čak može rezultirati prevrtanjem stroja ukoliko je nagib prevelik.

Na što obraćati pažnju pri odabiru sadnic aronije?

Najvažnija stvar kod postavljanja plantaže je, naravno, odabir pravih biljaka. Kad se uspostavlja plantaža aronije, trebale bi se koristiti samo vegetativne sadnice (dobivene dijeljenjem roditeljskog gram) kupljene iz povjerljivih rasadnika. Vegetativne sadnice vjerno prenose karakteristike roditeljske sadnice, garantirajući visoke prihode (ako je kupljeni materijal dobre kvalitete).

Kod kupnje generativnih sadnica kupuju se grmovi sa nepoznatim karakteristikama. Grmovi dobivenih iz tih biljaka daju neregularne prihode, obično mnogo gore nego one vegetativne, i često obrastu, što mehaničku berbu čini nemogućom nakon par godina.

Generativne sadnice su mnogo jeftinije nego vegetativne sadnice zbog mnogo lakšeg načina proizvodnje. Ali, treba se prisjetiti da kvaliteta biljaka određuje prihod za idućih 20 godina. Kupujući sadnice po jeftinoj cijeni iz neprovjerenih izvora riskiramo moguće gubitke kroz cijeli period plodnosti.

Kod odabira sadnice aronije bitna je njihova vrsta. Preporučena vrsta je NERO, koju karakterizira visoka elastičnost izdanaka i srednja visina koja dopušta mehaničku berbu bez problema, kao i ponovljenu godišnju plodnost.

Za uspostavljanje plantaže preporučamo kupnju biljaka starih dvije ili tri godine. Skuplje su od onih starih godinu dana, no njihov trošak vrlo brzo se isplati – rađaju voće barem godinu dana ranije i ne obrastaju korijenjem tako lako, tako da rastu mnogo brže unutar prve godine.

Kod odabira biljaka aronije trebali bi obratiti posebnu pažnju na njihov sustav korijenja. Trebao bi biti dobro razvijen, s brojnim dlačicama i bez ikakvih nodularnih promjena. Kod odabira biljaka nebi vas trebala voditi samo njihova visina, već i broj izdanaka i omjer veličine korijena i sadnice same.

Sadnice nebi trebale imati zelene listove. Njihova prisutnost znači da su sadnice iskopane prerano prije kraja vegetacije i da izdanci nisu potpuno odrvenjeli.

Priprema polja za sadnju

Pravilna priprema tla prije sadnje omogućuje aroniji da se pravilno razvija i smanjuje trud potreban tijekom prvih godina. Najvažnije, tlo treba očistiti od korova. To je od iznimne važnosti kod sadnje biljaka starih jednu ili dvije godine, jer je aronija do četvrte godine podložna korovu.

Dobra ideja je koristiti predusijev tijekom perioda vegetacije prije uspostavljanja plantaže za rano oranje, npr. lupine ili grahorice.

Optimalan pH za rast aronije je 6.5, pa se preporuča provjeriti pH tla godinu prije sadnje plantaže i ,ako je potrebno, provesti tretman vapnom. Na lakim tlima najbolje je koristiti magnezij-ugljikovo vapno, a na teškim, vapno magnezijeva oksida.

Oplodnja gnojivom vrlo dobro utječe na razvoj zemlje na slabijim tlima. Trebala bi se obaviti 2 tjedna prije uspostavljanja plantaže, nakon toga sve bi se trebalo izorati i izdrljati.

Kada saditi aroniju?

Kod proučavanja aronije uočeno je da je sustav korijenja još aktivan u kasnu jesen i ranu zimu, dok zemlja nije smrznuta. Iz tog razloga, najbolje vrijeme za uspostavljanje plantaže je jesen. Razvijeniji sustav korijenja osigurava brži razvoj plantaže u proljeće. No, ništa ne sprječava sadnju u proljeće.

Za sadnju aronije preporuča se korištenje lagano modificiranog traktora za sadnju voćnjaka – plantažer bi trebao biti 30 cm duži i 5-7 cm dublji, tako da se sadnice slobodno sade do 35 cm. Dublji smještaj sadnica u zemlju omogućuje povećani opseg rasta korijenskog sustava, što omogućuje biljkama upijanje više hranjivih tvari. To je iznimno važno u slučaju plantaža na slabijim tlima.

Grmovi aronije trebaju se saditi svakih 50-70 cm ovisno o razredu tla. To znači da za postavljanje 1 ha trebate nabaviti 4000-5000 biljaka. Grmovi posađeni prerano možda neće formirati liniju, što može otežati ili onemogućiti mehaničku berbu (“trzanje” kombajna, slamanje grana i nepravilno branje plodova).

Nakon branja, tlo treba biti poravnano zubatom drljačom.

Fertilizacija i špricanje

Vrlo je važno podupirati aroniju u prve dvije godine nakon sadnje. To će osigurati mnogo brži rast grmlja i brži povratak troškova.

Infestacija korovom je vrlo ozbiljan problem tijekom prve dvije godine. Grmovi aronije još nemaju dovoljno razvijen korijenski sustav kako bi se nosili s korovom. Tijekom prve godine plantaže bi se trebale čistiti od korova jednom mjesečno. Također je moguće korištenje herbicida, ali doza se treba oprezno birati tako da supstance ne uđu u korijen sadnice.

Jednom kad mladi izdanci dosegnu visinu od 15 cm, možete početi nanositi dušikova gnojiva. Doza po 1 ha je oko 100 kg (za Salmag). Može biti nanesen tijekom perioda vegetacije svaka 3-4 tjedna.

U drugoj godini, postupci su vrlo slični. Od treće godine, grmovi aronije sposobni su sami se braniti protiv korova. Također, fertilizacija dušikom postaje nepotrebna, a u slučaju biljaka zasađenih na tlima visokog razreda, čak i štetna – može dovesti do prevelikog rasta grmlja, što će u budućnosti otežati mehaničku berbu.

Obrezivanje aronije

Prvo obrezivanje trebalo bi se odraditi odmah nakon zasađivanja. Obrezivanje aronije nužno je za sadnice stare godinu i dvije (više od 40 cm nakon sadnje). Svrha toga je balansiranje veličine korijena, koji se smanjuje kod rezanja sadnice, s dijelom iznad zemlje. To je osobito važno u suho proljeće, gdje korijenski sustav nije dovoljan za opskrbu sadnice s dovoljno vode.Sadnice se trebaju obrezati do visine od 10 cm.

Za više-stabiljne dvije godine stare sadnice sa snažnim korijenskim sustavom i visine iznad zemlje manje od 40 cm nema potrebe za obrezivanjem

Isto vrijedi i za sadnice stare 3 godine, koje imaju dodatnu prednost rađanja voća godinu ranije.

Branje aronije

Berbe aronije obično se održavaju u drugoj polovici kolovoza. Točan datum ovisi o vremenskim uvjetima godine i može varirati do 2 tjedna.

Voće je zrelo kad peteljka promijeni boju iz zelene u svjetlo crvenu. Nemojte započinjati berbu, pogotovo mehaničku, dok se to ne dogodi. Zelene peteljke su mnogo teže za odvojiti od grma, tjerajući kombajn da povisi jačinu tresilice, što dovodi do oštećivanja grma i otpadanja previše lišća.

Vrlo važna karakteristika voća aronije je njihova izdržljivost. Čak i držanje aronije u sanduku par dana nakon berbe ih ne kvari. To čini moguće berbu voća s velikih područja i dostavom cijele serije u prostor za obradu odjednom.

Pozivamo vas da nas kontaktirate telefonom ili pitate pitanja preko kontakata navedenih dolje.